Završen je statut opštine Tuzi u okviru Glavnog grada i ovaj akt na javnoj raspravi je do 15. juna. Donošenje ovog pravnog akta bila je obaveza za prošlu godinu nakon što je promjenom niza zakona formiran novi oblik lokalne samouprave-opštine u okviru Glavnog grada. Međutim, ni Glavni grad ni Tuzi ni Zeta to nijesu učinili.
Glavni grad je trebalo da donese statut u kojem se Tuzi i Zeta tretiraju kao opštine u okviru Glavnog grada umjesto gradske opštine. Onda su Tuzi tokom ove godine ponovo promijenile status, postale su punopravna opština doduše u tome će uživati od septembra 2018. godine, a da prethodni nijesu formalizovale.
Za manje od godinu moraju biti izbori u Podgorici, Tuzima i Zeti. Tuzani i Zećani imaju dupli glas – za svoj i parlament grada i tu će priviligeju zadržati Tuzi iako će od izbora (maj 2018. godine) biti u sastavi Glavnog grada najduže tri mjeseca.
Prema statutu koji su napravili Tuzi kao opština u okviru Glavnog grada ima svoju teritoriju koja će obuhvatiti naselja Arza, Barlaj, Benkaj, Budža, Cijevna, Dinoša, Delaj, Donji Milješ, Donja Selišta, Drume, Drešaj, Dušiće, Gornji Milješ, Gornja Selišta, Hadžaj, Helmica, Karabuško polje, Kotrabudan, Koće, Kuće Rakića, Krševo, Lokve, Lekaj, Mužečka, Nabom, Nik Maraš, Omerbožoviće, Paškala, Pikalj, Planica, Pothum, Poprat, Prifte, Rogat, Rudine, Skorać, Spinja, Stjepovo, Sukuruć, Šipčanik, Traboin, Vuksanlekići, Vranj, Vladne i Zatrijebač i druga naselja utvrđena odlukom opštine. U ovom dijelu biće posebno zanimljivo kuda vide granice naselja Kuće Rakića jer su ranije izlazili sa stavom da sadrže sadašnje naselje, dio Vrela i dio Konika.
Opština će se finansirati iz operativnog budžeta Glavnog grada, iz sopstvenog i državnog budžeta.
Predsjednik Skupštine GO Tuzi Fadil Kajošaj očekuje da će se statut naći pred odbornicima na prvoj sjednici parlamenta koja će biti zakazana za jul. O njemu će se, kako je naveo Kajošaj, odbornici izjasniti i u slučaju da do jula u gradskom parlamentu ne bude usvojen statut Glavnog grada.
Statut opštine Tuzi u okviru Glavnog grada, kako objašnjava Kajošaj, biće samo prelazno rješenje koje će se primjenjivati do naredne godine kada je Tuzanima obećano da će dobiti punopravnu opštinu.
-Mi smo statut završili i stavili ga na javnu raspravu. Čekamo da Glavni grad izglasa njihov ali oni nešto ne rade oko njega. Ukokoliko do jula Glavni grad ne usvoji statut, mi ćemo organizovati pravnike da pronađu mogućnost da sami usvojimo naš akt. To čekamo skoro dvije godine, nećemo čekati Glavni grad dovijeka. Ovo je samo prelazno rješenje do konačne punopravne opštine koja nam je obećana do 2018. godine. Do tada, Tuzi će biti u sastavu Glavnog grada, imaće ingerencije i finansiraće se iz budžeta Glavnog grada –naveo je Kajošaj.
Član komisije za izradu statuta Vaselj Siništaj (GI) kazao je da je u pitanju statut kao i za sve druge lokalne samouprave. Najznačajnije je, kako kaže, što dobijaju svoj budžet i administrativne granice, jer više ne postoji područje nego teritorija.
-Nama pripadaju sva naselja koja su utvrđena odlukom, a ona su nabrojana i u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji. Sada imamo Zakon o Glavnom gradu, zakon koji Tuzi tretira kao opštinu u okviru Glavnog grada i zakon koji su dali punu nadležnost od 2018. godine, a nijedan jedini se ne primjenjuje onako kako treba. U totalnom haosu je sve to zbog činjenice da Glavni grad ne donosi svoj statut. Mi ih nećemo čekati, jer je rečeno da ga donesu najkasnije 60 dana nakon usvajanja statuta Glavnog grada. Nigdje ne piše da ga ne možemo donijeti prije njih. Ako ga oni ne budu donijeli, mi moramo djelovati prije njih. Osim teritorije imaćemo i svoj budžet, sve nadležnosti i obaveze kao i sve druge lokalne samoupave po Zakonu o lokalnoj samoupravi – kaže Siništaj.
Za Siništaja jako je važno da po prvi put Tuzi dobiju službe, organe upravljanja, preduzeća...
-U pogledu prava, kada su izbori mi donosimo odluku o potrebi sprovođenja referenduma. Imaćemo svoju opštinsku izbornu komisiju. To su važne činjenice. Imaćemo predsjednika, potpredsjednika, glavnog administratora, predsjednika skupštine... Meni je žao što ovo nije Zeta uradila, a vjerujem da hoće– rekao je Siništaj.
Vaselj Siništaj ističe da ništa nije urađeno onako kako je obećano, odnosno da će zakon biti do 31. maja.
-Zakon jeste donijet, ali nije sproveden. Imate Zakon o upravnom postupku koji je ko zna kad usvojen, ali je primjena odlagana nekoliko puta. Može tako nešto da se desi i sa ovim zakon jer se i on odlaže. Prvi lokalni izbori biće testiranje za Glavni grad. Ako se vidi da je tijesno jedan odbornik sa lijeve ili desne strane, onda će se tražiti odlaganje u dogledno vrijeme dok se okrene situacija. Moja želja je da zaživi zakon u kojem imamo sve nadležnosti pa makar i u okviru Glavnog grada – kaže Siništaj.
A.D.-N.S.
Neslaganje oko graničnih linija
Dokument koji nije prošao javnu raspravu- odluka o naseljima i granicama naselja na teritoriji opštine Tuzi u okviru Glavnog grada, usvojen je 3. februara 2016. godine na sjednici Skupštine Gradske opštine Tuzi. Upravo na ovaj akt sada se u Tuzima pozivaju. Ta sjednica je inače, sazvana po hitnom postupku dva dana uoči sjedice Skupštine Glavnog grada na kojoj se raspravljalo o naseljima i granicama naselja na teritoriji Podgorice, uključujući Tuzi i Zetu. Taj dokument Glavnog grada naišao je na osporavanje GO Tuzi koji su bili nezadovoljni predloženim graničnim linijama više naselja među kojima dominiraju Kuće Rakića, za koje oni smatraju da obuhvataju dio Vrela i Konika. Više nedjelja trajali su razgovori, uglavnom bez prisustva javnosti između gradskih opština i Glavnog grada na nivou komisije. Zabilježeno je da je tek na početku sjednice odbornicima podijeljen Elaborat koji sadrži precizne podatake o naseljima.
Pokloni i donacije izvori finansiranja
Sredstva za finansiranje biće obezbijeđena iz sopstvenih prihoda, ustupljenih prihoda, Egalizacionog fonda, budžeta države, budžeta Glavnog grada u visini operativnih izdataka opštine, utvrđenih sporazumom Opštine i Glavnog grada. Među sopstvenim prihodima su i prihodi od prodaje i davanja u zakup imovine Opštine, prihodi koje svojom djelatnošću ostvare javne službe čiji je osnivač opština, zatim samodoprinosi i donacije i pokloni.